- -
- 100%
- +
PSIHOLOGIJA SREÄE
SADA NADOHVAT RUKE SVIMA
Juan Moisés de la Serna
Prevodio: Barbara Vukovic
Autorsko pravo © 2018
SADRŽAJ
POGLAVLJE: EMOCIJA SREÄE
POGLAVLJE: OTKRIVAJUÄI SREÄU
POGLAVLJE: NEURALNE OSNOVE SREÄE
POGLAVLJE: U POTRAZI ZA SREÄOM
POGLAVLJE: PREDNOSTI SREÄE
POGLAVLJE: KADA SREÄA IZOSTANE
ZAKLJUÄCI
O Juanu Moisesu de la Serni
PREDGOVOR
Govorimo li o sreÄi ona postaje iluzija, cilj u životu, neÅ¡to jako priželjkivano i u isto vrijeme prolazno, barem je tako mislimo li na idealiziranu sreÄu koja se prodaje u trgovinama, na televiziji ili radiju, ali sreÄa je neÅ¡to viÅ¡e od postizanja željenog cilja, to je svakodnevni napor da održimo to stanje, uostalom Äemu težiti sreÄi ako Äemo ju kasnije izgubiti?
U ovoj elektroniÄkoj knjizi upoznajemo se s najnovijim istraživanjima vezanima za sreÄu, Å¡to je sreÄa i kako ju postiÄi, Å¡to se dogaÄa kada ju ne postignemo i kada se pojave poteÅ¡koÄe i prepreke za njezino ostvarenje.
Sve je objaÅ¡njeno na jasan i jednostavan naÄin s ciljem pružanja iskustva koje Äe nas obogatiti i pomoÄi nam u osobnoj potrazi za sreÄom: stvarnom, ostvarivom i dokuÄivom te ponad svega trajnom.
Prvo Å¡to treba znati o sreÄi jest da se radi o emociji, a treba uzeti u obzir i Äinjenicu da su emocije dio života bili mi njih svjesni ili ne. Prisutne su u svim naÅ¡im poduhvatima i odlukama koje donesemo i otuda važnost njihova prouÄavanja. TeoretiÄare emocija možemo podijeliti u dvije skupine, one koji ih smatraju jedinstvenim i nerazdvojivim pojmom koji neprestano varira izmeÄu pozitivnih i negativnih osjeÄaja i one koji ih smatraju viÅ¡edimenzionalnim pojmom koji se sastoji od doživljajne, eskpresivne i fizioloÅ¡ke komponente. Emociju možemo smatrati posebnim stanjem pojedinca koji mu omoguÄuje da opaža i reagira na okolinu (na podražaj). Jednostavnije reÄeno, možemo razmatrati tri moguÄa stanja: pozitivno (radost ili sreÄa), neutralno (ravnoduÅ¡nost) i negativno (tuga, nezadovoljstvo ili jad); radi se o naÄinu opažanja i reagiranja na okolinu. Takvo kroniÄno stanje smatra se karakteristikom liÄnosti tj. pojedinac ga pretvara u svoj uobiÄajeni naÄin reagiranja na unutarnje ili vanjske podražaje. Razbijemo li kroniÄna emocionalna stanja, primjeÄujemo abnormalna odstupanja kod emocionalnog procesa koja variraju od pojaÄane tjeskobe ili fobija sve do bolesti kao Å¡to su opÄi anksiozni ili veliki depresivni poremeÄaj.
Drugo stajaliÅ¡te smatra emociju adaptivnim procesom doživljajnog, fizioloÅ¡kog ili ekspresivnog odgovora na okolinu ili unutarnji podražaj koji može biti pozitivan ili negativan; iz toga proizlazi da emocija snažno utjeÄe na naÄin razmiÅ¡ljanja, kao i na organizam i ponaÅ¡anje.
Obradu emocije možemo podijeliti u dva dijela: opažanje i emocionalno iskustvo. Prvi podrazumijeva doživljajni proces nižeg reda, u kojemu se opaža i procjenjuje emocionalni podražaj; dok drugi podrazumijeva doživljajni proces viÅ¡eg reda u kojemu se kontekstualizira ono Å¡to se opaža i tumaÄi na temelju dosadaÅ¡njih iskustava.
Äini se da su ti procesi nezavisni, stoga proces emocionalnog opažanja može ili ne mora ukljuÄivati emocionalno iskustvo.
Å to se tiÄe odnosa izmeÄu spoznaje i emocije, usvojena su tri glavna stajaliÅ¡ta:
- S jedne strane imamo zagovornike teorije da u odreÄenim okolnostima emocije blokiraju i iskljuÄuju spoznaju, jer su to osjeÄajne vjeÅ¡tine i sposobnosti, karakteristike po kojima se ljudski rod razlikuje od jednostavnog matematiÄkog ili podaktovnog raÄunalnog procesa.
- Suprotno miÅ¡ljenje brani tezu da se ljudsko biÄe razlikuje od životinja po superiornim spoznajnim procesima, dodjeljujuÄi emocije sekundarnim i iracionalnim procesima koji su gotovo uvijek nerazumni, tipiÄni za životinje.
- TreÄe stajaliÅ¡te smatra oba spoznajna procesa neovisnima, ali koji u odreÄenim okolnostima djeluju zajedno.
Postojanje perceptivno-mnemoniÄko emocionalnog kruga u ljudskom mozgu Å¡iroko je prihvaÄeno gdje amigdala igra kljuÄnu ulogu jer bilježi dogaÄaje emocionalnih podražaja. Tako informacija emocionalnog sadržaja ima znatno veÄu Å¡ansu da Äemo ju bolje pohraniti i zapamtiti za razliku od informacije neutralnog sadržaja.
ViÅ¡estruka veza izmeÄu amigdale i ekstrastrijatnih vidnih podruÄja i hipokampusa omoguÄuje amigdali da prilagodi svoje djelovanje i olakÅ¡a perceptivne i mnemoniÄke zadaÄe u ovim podruÄjima.
Ipak, postoje dokazi koji ukazuju da je emocionalno uÄenje povezano s amigdalom vremenski ograniÄeno te da bi utjecaji na pamÄenje mogli biti posljedica djelovanja drugih podruÄja mozga, kao Å¡to je orbitofrontalni korteks.
Kao Å¡to je veÄ reÄeno, radi se o krugu emocionalnog procesa koji je u suprotnosti sa specifiÄnim putem spoznajnog procesa.
Äini se da se podražaji u emocionalnom krugu automatski grublje i brže analiziraju, prema konfiguracijskoj strategiji, a radi se o pojednostavljenoj komunikaciji koja sadrži važne informacije, neophodne za opstanak i pravilan razvoj unutar ekoloÅ¡ke niÅ¡e.
Iz tog razloga, ove sposobnosti paralelnog procesa predstavljaju prednost kod preživljavanja u okolini buduÄi da omoguÄuju pojedincu da istog trenutka izbjegne prijetnje i opasnosti, Äak i prije obrade informacije u prefrontalnom korteksu.
Vidimo da je emocionalni svijet složeniji nego Å¡to se to Äini na prvi pogled. Kada govorimo o komponentama emocija, ovisno o tome na Å¡to se usredotoÄimo, možemo ih izdvojiti viÅ¡e ili manje; tako da kod prvog stajaliÅ¡ta možemo govoriti o tri izraza emocija:
- NeurofizioloÅ¡ki, koji podrazumijeva sve neuralne puteve i strukture pojedinaÄno odgovorne za svaku od emocija, kao i vegetativne odgovore koji prat emocije poput vazokonstrikcije, tahikardije i ubrzanog disanja.
- Ekspresivni, kod kojeg se tijelo pretvara u ogledalo emocija koje se manifestiraju nehotice kroz izraz lica i položaj ostatka tijela, napinjuÄi ili opuÅ¡tajuÄi odreÄene miÅ¡iÄe koji mogu odavati ono Å¡to osjeÄamo, ukljuÄujuÄi i pokuÅ¡aje skrivanja emocija. Isto tako, ova komponenta govori o tome Å¡to treba uÄiniti ili ne da bismo slijedili emociju tj. kako izraziti geste koje su reakcija na ponaÅ¡anje i naÄin odnosa s drugima.
- Doživljajni, koji ima viÅ¡e veze s osobnom ili tuÄom percepcijom emocije tj. kako tumaÄiti subjektivno iskustvo osjeÄaja. Problem u ovom sluÄaju je aleksitimija kao posljedica neadekvatnog emocionalnog uÄenja, kada osoba nije u stanju prepoznati i ispravno protumaÄti vlastite i tuÄe emocije.
Stoga, sreÄa ne podrazumijeva iskljuÄivo neko prolazno stanje, veÄ kao emocija ukljuÄuje i naÄin razmiÅ¡ljanja, osjeÄanja i djelovanja tj. pojedinac se osjeÄa sretnim cijelim biÄem.
Opisujemo li osobine i znaÄajke emocija, govorimo o njihovim komponentama:
- Pozitivne emocije naspram negativnih, gdje su meÄu prvima ljubav, nada, žudnja, suosjeÄanje, radostâ¦a meÄu negativnima bijes, mržnja, oÄaj, tugaâ¦SreÄa je bez sumnje u osnovi i po definiciji pozitivna emocija.
- Emocije visoke i niske aktivacije, meÄu prvima bi bile euforija, ljutnja, bijesâ¦dok bi meÄu drugima bile tuga, sjeta i ravnoduÅ¡nostâ¦SreÄa može biti jedno od najispunjivajuÄih iskustava s važnom komponentom aktivacije koja je sliÄna euforiji.
- Primarne emocije naspram sekundarnih, a meÄu prvima su ljutnja, radost, strah i tuga, dok su meÄu drugima ljubav, iznenaÄenje, sram i zazor. Kada govorimo o sreÄi, obiÄno ju smatramo neÄim primarnim i temeljnim u osobi, dok u stvarnosti viÅ¡e odgovara sekundarnoj emociji poput ljubavi.
Prema Juanu Rofu, ocu psihosomatske medicine, kada smo sretni aktiviraju se važni dijelovi poput sjeÄanja, stvarajuÄi lijepe uspomene na trenutak; izražavamo se i dijelimo to usmeno s onima u blizini; poboljÅ¡ava nam se miÅ¡iÄni tonus i osjeÄamo se ugodno, zadovoljni tim trenutkom.
Postoji li grupa miÅ¡iÄa koja pokazuje emocije i konkretno sreÄu onda su to miÅ¡iÄi lica koji služe kao najbolja posjetnica.
Lice i njegovi izrazi postali su važan element koji se koristi za izražavanje emocija kao i njihovo prepoznavanje kod drugih i to do te mjere da novoroÄenÄad viÅ¡e reagira na lice nego bilo koji drugi podražaj, stoga možemo reÄi da smo predodreÄeni za analizu lica.
Lice ima viÅ¡e od trideset miÅ¡iÄa koje kontroliraju živci lubanje kao Å¡to su facijalni, okulomotorni, trohlearni ili trograni odakle mozak prima proprioperceptivne informacije potrebne za prepoznavanje vlastitih emocija i u isto vrijeme aktivira miÅ¡iÄe za njihov izražaj.
Iako su odreÄeni neki modeli emocionalnih izraza, Äini se da postoji važna komponenta socijalnog uÄenja kod istih, na temelju prouÄavanja razliÄitih kultura, ovisno o dijelu svijeta, ista emocija se može izraziti na razliÄite naÄine. UnatoÄ tome, gotovo svi prepoznaju slijedeÄe karakteristike kod sreÄe:
- Zakrivljenost crta lica unazad ili prema gore, podignuti obrazi, bore ispod donjih kapaka, bore u kutovima oÄiju, nazolabijalne bore.
Važnost emocionalnog svijeta, koji ima osobitu ulogu u tome kako se osjeÄamo, nadilazi jednostavan odraz nas samih buduÄi da od negativnih emocija možemo oboliti ako ih ne izražavamo.
Unutarnji aktivacijski osjeÄaji, poput ushiÄenja ili ljutnje, jako uzbuÄuju organizam mijenjajuÄi njegovu budnost i uzrokujuÄi da se ponaÅ¡amo na drugaÄiji naÄin nego Å¡to je to uobiÄajeno; isto tako deaktivacijski osjeÄaji, poput boli ili tuge, smanjuju aktivnost organizma mijenjajuÄi naÄin razmiÅ¡ljanja i ponaÅ¡anje.
Promjene u aktivno ili pasivno stanje, koje mogu uzrokovati promjene u jaÄini tjeskobe, disanja, boli i miÅ¡iÄnog tonusa, utjeÄu i na ciklus spavanja ili imunoloÅ¡ki sustav; stoga neÅ¡to prolazno neÄe imati velikih posljedica, ali ovakve konstantne emocije mogu uzrokovati psihosomatske probleme.
Dakle, stanje psiholoÅ¡ke boli (boli) ili depresije može izazvati specifiÄna tjeskobna stanja koja inaÄe karakterizira stanje deterioracije sliÄno melankoliji s plitkim i sporim disanjem, preosjetljivoÅ¡Äu na vanjske podražaje kao Å¡to su svjetlo, zvukovi i bol te ih pojedinac osjeÄa intenzivnije zbog veÄe osjetljivosti na bilo koju vanjsku agresiju. TakoÄer se gubi interes za bilo kakvu tjelesnu aktivnost Å¡to rezultira smanjenim i slabijim miÅ¡iÄnim tonusom.
OsjeÄaj krivnje i bezvrijednosti koji prate ova stanja otežavaju san zbog razmiÅ¡ljanja o okolnostima koje su uzrokovale ovu bol ili depresiju zbog mozganja kojim se iznova ponavljaju iste negativne misli. Sve ono Å¡to sprjeÄava dobar san ugrožava koliÄinu i kvalitetu spavanja, a izmeÄu ostalog slabi imunoloÅ¡ki sustav koji nije u moguÄnosti obavljati svoje funkcije tijekom noÄi. Potraje li to predugo, utjecat Äe sve dijelove organizma poÄevÅ¡i od imunoloÅ¡kog sustava.
Kod aktivacijske emocije poput ushita ili ljutnje javljaju se visoke razine stresa zbog Äega dobivamo lažni dojam jasnog razmiÅ¡ljanja, mislimo da nam je u tom trenutku sve jasno i da možemo donijeti bilo koju odluku bez da pogrijeÅ¡imo. U takvim stanjima dolazi do hiperventilacije, poveÄava se razina kisika u krvi, disanje je ubrzano i plitko i pažnja nam je ograniÄena: gubimo informacije koje bi nam u normalnom stanju svijesti mogle biti zanimljive. IskljuÄujemo sve Å¡to nam nije osobni cilj i nismo toliko osjetljivi na fiziÄku i psihiÄku bol, miÅ¡iÄni tonus se pretjerano aktivira Å¡to potiÄe nemir te kretanje s jednog mjesta na drugo.
Visoke razine stresa utjeÄu na koliÄinu i kvalitetu sna i to zbog pretjerane aktivacije koja otežava rad imunoloÅ¡kog sustava, oporavak od ozljeda te proces uÄenja.
Ako se takvo stanje ne promijeni, poveÄava se rizik od infekcija zbog oslabljenog imunoloÅ¡kog sustava, kao i postupne iscrpljenosti organizma s obzirom na poviÅ¡enu razinu tjeskobe te kolesterola u krvi.
Iz tog razloga sreÄa ne može biti trajno atrofirano stanje pojedinca jer bi utjecala na zdravlje pojedinca zbog pretjeranog rada organizma.
Zdrava sreÄa treba doÄi u pravo vrijeme, kada pojedinac može uživati u njoj i dijeliti ju s drugima, ali i koja se može vratiti na svoju osnovnu razinu gdje se tijelo može oporaviti od tog osjeÄaja kako bi vodio normalan život.
Ali ne može svatko osjetiti sreÄu na isti naÄin buduÄi da to zahtijeva odgovarajuÄi emocionalni razvoj. Tako da atrofija limbiÄkog sustava ispire život pojedinca, ne samo u emocionalnom pogledu veÄ u svim segmentima.
Isto tako, ljudi s visokim stupnjem aleksitimije teÅ¡ko Äe osjetiti i izraziti sreÄu, kod njih su vidljivi problemi u druÅ¡tvenim odnosima u trenutku donoÅ¡enja odluka buduÄi da nisu u stanju prepoznati vlastite ni tuÄe osjeÄaje. Zbog toga postaju druÅ¡tveno nesposobni buduÄi da drugi u njihovoj blizini reagiraju na kljuÄne emocionalne znakove koje oni nisu u stanju vidjeti i ispravno procijeniti te tako ostavljaju dojam da su hladni i udaljeni.
Takvim ljudima limbiÄki sustavu pravilno radi, ali nisu ga nauÄili poboljÅ¡avati, jednostavno su odbili svoju emocionalnu naredbu smatrajuÄi to slaboÅ¡Äu i beskorisnim.
AleksitimiÄne osobe donose logiÄne, hladne i proraÄunate odluke koje udovoljavaju svima i rijetko se donose, temelje se na procijeni za i protiv i najbolja odluka je ona koja se najviÅ¡e istiÄe te nema prostora za improvizaciju.
To su ljudi kojima je isto Äitaju li recept ili knjigu o pravu ili ljubavni roman jer im je svrha ista. Odlikuju ih osobine D-tipa liÄnosti, hiperaktivni su, zahtjevni i imaju nisko samopoÅ¡tovanje.
Ali ti ljudi su daleko od života bez emocija, kao Å¡to bismo pomislili, oni pate od prekida veze izmeÄu unutarnjeg emocionalnog svijeta i njihovog vanjskog izraza gdje tijelo postaje sredstvo za iskazivanje emocija uzrokujuÄi somatizaciju istih.
Skloniji su psihosomatskim oboljenjima s pojavom ulceroznog kolitisa, peptiÄkog ulkusa, vaskularnih problemima koje prate hipertenzija ili koronarna bolest srca, kao i poremeÄajima raspoloženja kao Å¡to su depresija i anksioznost.
Sve to zato Å¡to nisu u moguÄnosti ispuhati se na drugi naÄin, rijeÄima, pisanjem ili jednostavno plakanjem.
Istraživanje SveuÄiliÅ¡ta Banaras Hindu (Indija), Äiji su rezultati objavljeni u znanstvenom Äasopisu S.I journal of Projective Psychology and Mental Health, ispituje odnos zdravlja i aleksitimije.
Za model je uzeto stotinu i pedeset odraslih osoba kod kojih je procijenjena razina aleksitimije, mentalnog zdravlja te proživljavanje pozitivnih i negativnih emocija.
Rezultati su pokazali da je kod visoke razine aleksitimije veÄa vjerojatnost oboljenja od psiholoÅ¡kih poremeÄaja, djelomiÄno objaÅ¡njeno anhedonijom kod aleksitimije, zbog Äega se gubi pozitivno proživljavanje emocija favorizirajuÄi tako znaÄajna negativna iskustva.
Zbog toga ljudi s visokom razinom aleksitimije ne samo da su izloženi veÄim tjelesnim zdravstvenim problemima kao Å¡to je pojava Äira i drugi psihosomatski poremeÄaji, veÄ su skloniji psiholoÅ¡kim poremeÄajima, a sve to zbog neadekvatnog razvoja emocionalne inteligencije.
Ti ljudi, kao Å¡to je vidljivo iz rezultata istraživanja, imaju poteÅ¡koÄe u postizanju odgovarajuÄe razine sreÄe i to unatoÄ Äinjenici Å¡to su ostvarili mnoge ciljeve u svome životu.
To su ljudi koji, untaoÄ tome Å¡to imaju sve, ne mogu biti sretni.
POGLAVLJE: OTKRIVAJUÄI SREÄU
U ovom poglavlju opisane su razliÄite varijante i podražaji koji potiÄu stanje sreÄe, uzevÅ¡i u obzir mnoge prednosti vezane za duÅ¡evno stanje i druÅ¡tvene odnose.
MeÄutim, prvo treba pojasniti da je sreÄa apstraktni pojam koji je postao neÅ¡to Äemu se neprestano teži i Å¡to je svrha danaÅ¡njeg druÅ¡tva. Suprotno onome Å¡to bismo pomislili, nema jedinstvene definicije, a kamoli naÄina postizanja tog stanja sreÄe.
To znaÄi da joÅ¡ uvijek postoje mnoge nepoznanice: kako se stvara, održava ili obnavlja to stanje nakon Å¡to ga izgubimo?
Iz tog razloga provode se neprekidna istraživanja koja ispituju Å¡to to utjeÄe na stanje sreÄe, ili drugim rijeÄima: koji to Äimbenici osiguravaju najveÄu sreÄe?
To je bilo pitanje istraživanja koje je provelo SveuÄiliÅ¡te IstoÄne Karoline (SAD) Äiji su rezultati objavljeni u znanstvenom Äasopisu Europe Journal of Psychology.
U istraživanju je sudjelovalo 109 odraslih osoba u dobi od 19 do 61 godine, od toga 66 žena, intervjuiranih putem interneta i plaÄenih za sudjelovanje.
Svatko je odgovorio na tri standardna upitnika, jedan o afektivnom stilu pod nazivom Affective Style Questionnaire, drugi o stilu duhovitosti pod nazivom Humor Style Questionnaire te posljednji u kojemu je ocijenjena subjektivna razina sreÄe sudionika pod nazivom Subjective Happiness Scale.
Afektivni sti pokazuje kako se slažemo s drugima s emocionalnog stajaliÅ¡ta, može biti s povjerenjem ili nepovjerenjem, s velikoduÅ¡noÅ¡Äu ili nenaklonoÅ¡Äu.
Stil duhovitosti povezan je s naÄinom na koji gledamo na život, s humorom, ozbiljno ili gledamo sve crnoâ¦
Subjektivna razina sreÄe je koliÄina sreÄe koju doživljavamo u životu.
Rezultati upuÄuju na vezu izmeÄu afektivnog stila i stila duhovitosti te svega Å¡to je pozitivno povezano sa subjektivnom razinom sreÄe.
Dakle, dovoljno je njegovati jedan od ova dva Äimbenika, afektivni stil i stil duhovitosti, da bi se poveÄala razina subjektivne sreÄe sudionika i ljudi opÄenito.
Rezultati koji su s druge strane bili oÄekivani, uzevÅ¡i u obzir da je na pojedinaÄan naÄin pozitivan odnos izmeÄu stila duhovitosti i sreÄe veÄ sagledan tj. da vesela i razigrana osoba omoguÄuje sebi i drugima bolje opÄe stanje koje Äe prerasti u sreÄu.
Kao Å¡to je veÄ reÄeno, sreÄa je struktura povezana s mnogim vanjskim i unutarnjim varijablama, ali u kojoj mjeri ovisi o razini samopoÅ¡tovanja kod pojedinca?
Treba imati na umu da je samopoÅ¡tovanje struktura koja se formira od najranije dobi kroz pozitivna i negativna iskustva te upuÄuje na to kako pojedinac vidi samoga sebe tj. vlastiti odraz, bez obzira na unutarnju ili vanjsku stvarnost.
Osoba s visokim samopoÅ¡tovanjem je u moguÄnosti postiÄi ciljeve koje si postavi, uporna je i bori se za ono Å¡to želi i kada naiÄe na poteÅ¡koÄe doživljava ih kao testove ili pouke u životu koje treba prihvatiti i nastaviti dalje.
Osoba s niskim samopoÅ¡tovanjem osjeÄa se inferiorno u odnosu na druge i nije u moguÄnosti Äiniti isto ono Å¡to i drugi ukljuÄujuÄi i ostvarenje vlastitih ciljeva te je jako ovisna o tuÄem miÅ¡ljenju, teÅ¡ko podnosi frustracije i pretvara Äak i najmanju poteÅ¡koÄu na putu u nepremostivu prepreku, Å¡to samo ojaÄava njezin osjeÄaj beskorisnosti.
Iako su to ekstremni primjeri, svatko ima više ili niže samopoštovanje i u skladu s njim stvara odnose s ljudima, kako na poslu tako i u privatnome životu.
MeÄutim, ako se samopoÅ¡tovanje razvija s iskustvom, ono se može promijeniti s vremenom s obzirom na dobra ili loÅ¡a iskustva Å¡to omoguÄava da u istoj situaciji zauzmemo pozitivan ili destruktivan stav. Ali, da li je sreÄa izravno povezana sa samopoÅ¡tovanjem?
To je pokuÅ¡ao istražiti Ured za studente s invaliditetom SveuÄiliÅ¡nog savjetovaliÅ¡nog centra SveuÄiliÅ¡ta u Nagoyi zajedno s Centrom za eksperimentalno istraživanje druÅ¡tvenih znanosti i Odsjekom za bihevioralne znanosti Fakulteta za humanistiÄke znanosti (SveuÄiliÅ¡te u Hokkaidu) u Japanu, Äiji su rezultati objavljeni u znanstvenom Äasopisu Frontiers in Psychology.
U istraživanju je sudjelovalo 537 mladih, od toga 176 djevojaka.
64% studenata bilo je na prvoj godini studija dok su ostali bili na drugoj godini.
Svi su dobili standardni upitnik za procjenu sreÄe i samopoÅ¡tovanja kako bi se istražilo, putem Rosenbergove skale samopoÅ¡tovanja, postoji li veza izmeÄu njih.
Rezultati ukazuju da veza izmeÄu sreÄe i samopoÅ¡tovanja varira ovisno o okolnostima kroz koje osoba mora proÄi, tako kada se suoÄavamo s nesigurnom situacijom i promjenom, kao Å¡to je primjerice poÄetak studija gdje je sve novo, predmeti, profesori, kolege, fakultet⦠jaÄa je veza izmeÄu sreÄe i samopoÅ¡tovanja, Å¡to znaÄi da Äe ljudi s visokim samopoÅ¡tovanjem biti sretniji od onih s niskim samopoÅ¡tovanjem.
Kada je osoba u stabilnom okruženju, primjerice uÄenici druge godine koji veÄ poznaju okolinu i u kojoj se snalaze, unatoÄ sitnim promjenama poput predmeta i nekih nastavnika, održavanje ostatka uvjeta slabi taj odnos ÄineÄi druge varijable važnijima u sreÄi tj. u stabilnom okruženju onaj tko ima visoko samopoÅ¡tovanje ne mora nužno biti najsretniji.
Iako su rezultati jasni o vezi izmeÄu samopoÅ¡tovanja i sreÄe, istraživanje je obavljeno u vrlo karakteristiÄnom podruÄju akademske zajednice i u odreÄenom razdoblju razvoja samopoÅ¡tovanja kao Å¡to je studentsko doba, kako bi se utvrdio ovaj odnos treba provesti nove analize u drugim sredinama i u drugim dobima, jer bi to moglo biti jednostavno samo obilježje mladih ljudi.
Ovakav naÄin analize sreÄe može se provesti u odreÄenom sektoru kod odreÄene populacije, poput mladih ljudi ili studenata, no sreÄa se može analizirati i na globalnoj razini.
Jedan od najosjetljivijih pokazatelja kako stvari funkcioniraju u nekoj zemlji jest upravo kako se njegovi stanovnici osjeÄaju Å¡to se tiÄe sreÄe.
Postoje mnogi pokazatelji za prepoznavanje zdravlja stanovnika neke zemlje u vezi s ljudskim resursima i dostupnim infrastrukturama kao Å¡to je primjerice tehnologija koriÅ¡tena u tom pogledu. Ali sreÄa kao vrlo osobna struktura ne može se mjeriti na ovaj naÄin.
Sigurno je da Äe svaka osoba na ulici dati jedinstvenu i posebnu viziju sreÄe. Za nekoga Äe to biti posao, drugima prijateljstvo ili slobodno vrijeme i tako Äemo dobiti onoliko odgovora koliko smo ljudi ispitali, znaÄi može li se izmjeriti sreÄa neke zemlje?
Uzmemo li u obzir da zemlju Äine stanovnici, trebalo bi nekako procijeniti sreÄu svakog pojedinog stanovnika te zemlje.
Конец ознакомительного фрагмента.
Текст предоставлен ООО «ЛитРес».
Прочитайте эту книгу целиком, купив полную легальную версию на ЛитРес.
Безопасно оплатить книгу можно банковской картой Visa, MasterCard, Maestro, со счета мобильного телефона, с платежного терминала, в салоне МТС или Связной, через PayPal, WebMoney, Яндекс.Деньги, QIWI Кошелек, бонусными картами или другим удобным Вам способом.